Povijest škole i mjesta
Podaci o osnivanju i radu škole
Prva osnovna škola u Posedarju osnovana je 1879. godine .
Prva generacija osnovane osmogodišnje škole izašla je u školskoj godini 1955./56.
Do 1953.g. nastava se odvijala u prizemlju zgrade „Stare pošte“ u kući Konta Ante Benje na današnjem trgu Velika vrata.
U školskoj 1953/54. godini za potrebe školskog prostora koristi se zgrada zadružnog doma na obali .
1973. godine sagrađena je nova i moderna školska zgrada. Zbog neriješenog prijelaza djece preko autoceste kasnilo se dvije godine s uporabom dozvole tako da se nastava u toj zgradi počela odvijati od početka 1976/77 šk. godine.
U to je vrijeme OŠ “Braće Ribar“ Posedarje pored centralne škole u Posedarju imala šest područnih odjela i to :
– Podgradina
– Islam Latinski
– Slivnica Gornja
– Slivnica Donja
– Vinjerac
– Ždrilo
Područna škola Ždrilo počela je raditi u školskoj 1964/65. godini. Imala je organiziran rad od 1. do 4. razreda.
U 1981/82. šk. godine na cijeloj školi bilo je ukupno 581 učenik. U predmetnoj nastavi bilo po 3 paralelna odjeljka od 5. do 8. razreda.
1993/1994. šk.god. u školi je bilo 176 učenika. Nastava u 1994./1995. šk.god. počela je 12. rujna -sedam dana u odnosu na kalendar rada.
Nastava se od samog početka odvija u školi Posedarje. 1994/1995.šk.god.školu pohađa 191 učenika razvrstanih u 11 razrednih odjeljenja.
U nastavi radi 23 djelatnika (9 djelatnika u administrativnim, tehničkim i pomoćnim poslovima). Ravnatelj škole je prof.Marijan Bolić.
Prostorni uvjeti škole su dobri iako je oprema nepotpuna budući da je u ratnim razaranjima stradala.
U travnju 1995.g. Ministarstvo prosvjete i športa RH odobrava sredstva za osnovnu školsku opremu što je bilo utrošeno na kupovinu i opremanje kabineta. Nastavna
godina završava 16. lipnja. Svi učenici su uspješno završili školovanje.
Naša škola se danas brine za područne škole:
– Podgradina
– Islam Latinski
– Slivnica Gornja
– Slivnica Donja
– Ždrilo
Posedarje
Povijest Posedarja
Presjek kroz povijest
Posedarje leži uz cestu na utoku potoka Bašćica u Novigradsko more, 23 km sjeveroistočno od Zadra. Ono gravira Zadarskoj regiji koja je smještena u Južnom hrvatskom primorju. Zadarsko područje pripada Sjevernoj Dalmaciji,a nalazi se u mikroregiji Ravni kotari.
Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća.
Prvi put se spominje pod latinskim nazivom POSSEDARIA u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.
Krbavski knezovi iz plemena GUSIĆA dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski.Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.
Starosjedilačko hrvatsko žiteljstvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada.U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.
Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571., 1646., 1662. i 1665. g. U turskim je napadima mnoštvo hrvatskog življa poginulo, odvedeno u zarobljeništvo, a veliki broj ih je bio prisiljen napustiti svoja vjekovna ognjišta.
Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima 175 žitelja.
Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda odnosno pravoslavnih stanovnika.
C. F. BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880. g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).
Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanje ionako prorijeđenog stanovništva Posedarja. Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postali većinsko stanovništvo. Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka. Naime, pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju
Prema zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom, stočarstvom i ribolovom.
U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.
Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Veneciji.
Stanovništvo
Prema rezultatima popisa stanovništva 1991.g. u Posedarju je registrirano 1355 stanovnika.
Što se tiče nacionalne strukture stanovništva, Posedarje je prije Domovinskog rata u najvećoj mjeri bilo nastanjeno hrvatskim pučanstvom. Prema popisu u Posedarju je zabilježeno 96,3 % Hrvata, 0,45 % Srba i 3,25 % stanovništva ostalih narodnosti.
Zaposlenost
Najveća zaposlenost stanovništva u mjestu boravka bila je u PZ Posedarje, u kojoj je značajna proizvodnja nadaleko poznatog posedarskog pršuta. Veliki je broj radnika zaposlen u Zadru, u koji se svakodnevno putuje (preko 50 % djelatnika).
Stanovništvo je zaposleno u poljoprivredi, industriji, ribarstvu, građevinarstvu, trgovini, obrtništvu i turizmu.
Društvene djelatnosti
U području školstva u Posedarju radi osnovna škola za učenike od 1.-8. razreda, te učenike 5.-8. razrede iz okolnih mjesta.
U Posedarju postoje organi općine, matični ured, postaja MUP-a, župni ured sa župnom, crkvom, ambulanta, poštanski ured, banka-ispostava, nogometni klub, KUD.
Infrastruktura
Posedarje ima u prometnoj povezanosti značajnu ulogu u zadarskoj regiji. Ovdje prolazi Jadranska turistička cesta koja preko Masleničkog ždrila predstavlja ključnu vezu između sjeverne i južne Hrvatske.