Iza nas je još jedan Mjesec hrvatske knjige koji se održao pod sloganom „Od priča do otkrića“ te je bio posvećen prirodnim znanostima, znanstvenoj knjizi, popularizaciji znanosti i znanstvenoj fantastici. Svako veliko otkriće započinje opažanjem i znatiželjom, razvija se pitanjima, a pritom put prema odgovorima i novim svjetovima nerijetko otvaraju – knjige.

Znanstvena literatura, bilo da je riječ o stručnim radovima, popularnoznanstvenim naslovima ili esejistici, ima iznimno važnu ulogu u oblikovanju i prenošenju znanja, dok knjižnice, knjižničari i popularizatori znanosti djeluju kao spona koja to znanje čini dostupnim i pristupačnim. Osobito je važno bilo ukazati i na značaj znanstvene pismenosti koja, u vremenu obilježenom širenjem neprovjerenih informacija i njihovim nekritičkim prihvaćanjem, postaje nužna za razvoj kritičkog mišljenja, istraživačkih vještina i razumijevanja znanstvenih metoda.

Tema je podrazumijevala i promišljanje odnosa književnosti i znanosti, koji se osobito očituje u znanstvenoj fantastici – raznolikom književnom žanru koji kroz različite podžanrove, od distopije do svemirske opere, povezuje znanstvenu spoznaju i imaginaciju. Znanstvena fantastika ne samo da odražava znanstvena dostignuća nego i usmjerava pogled prema budućnosti te društvenim promjenama koje oblikuju ljudski život. Neka su djela svojevrsno upozorenje budućim generacijama, druga potiču znatiželju i interes za istraživanjem, a treća otvaraju prostor maštanju o još uvijek nedostižnim i dalekim svjetovima.

Iako naizgled oprečne, književnost i znanost ipak su komplementarne. Dok jedna traži zakonitosti i objašnjenja, a druga smisao, doživljaj i emociju, u središtu su im objema – pitanja o čovjeku i svijetu koji ga okružuje. 

Radionice Mali znanstvenici: od priče do otkrića i Granica mogućeg: kad znanost postane priča održane su u svim razredima matične i područnih škola.

Skip to content